Rak je svakako jedna od takvih bolesti. Osobe kojima se javi neobjašnjiva bol negdje u tijelu, promjena na koži bez jasnoga razloga, kašalj koji ne prolazi i sl. često ne mogu pobijediti vlastite misli o najgorim mogućim scenarijima.
Strah da bismo se mogli razboljeti od raka s jedne je strane vrlo koristan jer nas potiče na obavljanje redovnih doktorskih pregleda i zdrav stil života. Ipak, čini se da neke osobe previše strahuju od njega što ih može sputavati u svakodnevnom funkcionisanju – mišljenje je psihologinja Branke Bagarić i Dragane Markanović iz Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije (HUBIKOT), piše “Ordinacija“…
Kada strah postaje problem?
Često je jako teško odrediti granicu između normalne zabrinutosti i one koja graniči s patologijom. Međutim, ipak postoje neke jasne indikacije pomoću kojih možemo biti sigurni da je strah uzeo previše maha:
pretjerana uznemirenost kada čujemo da se rak spominje na televiziji ili, pak, kada trebamo posjetiti oboljeloga prijatelja. Osjećaj koji se tada javlja opisuje se neobičnom senzacijom u tijelu koja može na trenutak paralizirati osobu.
lično uvjerenje da ćemo oboljeti od neke vrste raka iako je stvarni rizik značajno manji, kao i misao da ćemo od njega sasvim sigurno umrijeti iako se od tog oblika raka većina ljudi uspješno izliječi.
trošenje mnogo vremena i energije na provjeravanje i razuvjeravanje (npr. učestali odlasci doktoru) ili aktivno izbjegavanje situacija koje nas podsjećaju na bolest (npr. ne odlazimo doktoru čak ni ako duže vrijeme imamo neki simptom) također mogu biti pokazatelji kancerofobije.
“Traju li ovi problemi duže od šest mjeseci, u njihovu rješavanju svakako bi od velike pomoći bila pomoć stručnjaka, odnosno psihologa ili psihoterapeuta”, savjetuju psihologinje Bagarić i Markanović.
Tri najčešća razloga zašto dolazi do kancerofobije
Anksiozni poremećaj zbog bolesti
Osobama s ovakvim anksioznim poremećajem najveći su neprijatelji njihove misli koje ih blokiraju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Uvjerene su da je svaka i najmanja promjena na njihovom tijelu simptom raka. Katkada se simptomima mogu shvatiti pojave koje druge osobe uopšte i ne primjećuju, recimo, zujanje u ušima, trnci u želucu i slično. Osobe s ovakvim patološkim strahom od bolesti, posebno raka, vjeruju da je rak kao prehlada – jako raširen i da ga svako može dobiti jako lako.
Generalizovani anksiozni strah
Osobe koje se pretjerano brinu zbog posla, fakulteta, pogrešnih koraka i poteza u životu sklone su jakim sumnjama. Recimo, poprilično je česta pojava da je osoba, koja je u svojoj porodici imala slučaj osobe oboljele od raka, uvjerena kako nju očekuje isti scenario.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj – ljudi s OPK-om, a koji su skloni pretjeranom strahu od raka, uvjereni su da je sve oko njih kontaminirano ili kancerogeno – od hrane koju jedu do odjeće koju nose. Osim toga, takav negativan stav prema okruženju često se prenese i na bližnje zbog čega dolazi do nepotrebnog širenja panike.
haber.ba
Nema komentara:
Objavi komentar