Žgaravica je jedna od najčešćih tegoba u zapadnoj populaciji, javlja se u 20-40 posto ljudi, češće pate muškarci nego žene, češće pušači, češće pretili, te osobe starije od 40 godina, a najučestalija je u dobi između 65 i 75 godina.
Bitno je za napomenuti da je žgaravica osnovni simptom GERB-a (gastroezofagealne refluksne bolesti), te najčešće nije simptom ozbiljne bolesti, međutim dugoročno, značajno utječe na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca i smanjuje mu radne sposobnosti, piše “Ordinacija“…
Kako se žgaravica liječi?
Danas nam je dostupan veliki broj lijekova kojima možemo rješavati žgaravicu, međutim puno je važnije, iako za mnoge teže, promjena životnih navika. Poznato nam je da konzumacija kofeina, alkohola, čokolade te prezačinjene hrane doprinose žgaravici te pogoršavaju simptome u pacijenata s GERB-om. Potrebno je izbjegavati navedene namirnice jer one doprinose relaksaciji donjeg sfinktera jednjaka (mišići koji zatvaraju jednjak na mjestu ulaska u želudac) te dolazi do povrata želučanog sadržaja u jednjak. To se najčešće događa sat vremena nakon jela, a učestalije je kod osoba koje imaju želučanu kilu, kod pretilih i kod pušača.
Ako pacijenti imaju dvije ili više epizoda žgaravice tjedno ili je žgaravica prisutna dulje vrijeme, osobito noću, i onemogućava normalani život, svakako je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Inače, žgaravica koja se učestalo javlja noću opasnija je budući da nosi veći rizik za nastanak promjena na sluznici jednjaka, te za kroničnu upalu ždrijela, promuklost, osjećaj knedle u grlu (globus sindrom), kronični kašalj ili astmu.
Govoreći o lijekovima koji nam pomažu kod žgaravice u prvom redu se misli na antacide (lijekova koji neutraliziraju kiselinu u želucu) i blokatore H2 receptora (npr. ranitidin), međutim prvi terapijski izbor kod ozbiljnijih tegoba su svakako inhibitori protonske pumpe koje propisuje liječnik obiteljske medicine u dogovoru s gastroenterologom. Nakon njihove primjene tegobe u većine ljudi nestaju u roku od 1 do 4 sedmica.
Simptomi koji prate žgaravicu
Kod nekih osoba, posebno onih starijih od 45 godina, koji uz žgaravicu imaju i neke druge probavne smetnje ili neke druge alarmantne simptome (gubitak na tjelesnoj težini, slabokrvnost – anemija, …) potrebno je napraviti dodatne pretrage i utvrditi radi li se o nekoj ozbiljnijoj bolesti.
Simptomi koji prate žgaravicu često su vrlo slični onima koji prate neke druge, mnogo opasnije bolesti kao što angina pektoris ili infarkt srca, koje se uglavnom javljaju uz pojačani fizički napor ili psihički stres. Bol se karakteristično širi u donju vilicu, lijevu ili obje nadlaktice, a praćena je osjećajem pritiska, težine, umora, stezanja i nedostatkom zraka.
U praksi je jako važno pravilno razlučiti koje su tegobe vezane za funkcioniranje probavnog sustava, a koje upućuju na probleme sa srcem. Naime, kod ishemijske bolesti srca što hitnija dijagnostika i terapija mogu spasiti život.
Ponekad je i liječniku teško zaključiti je li riječ o žgaravici ili su tegobe znak bolesti nekog drugog organa ili organskog sustava, recimo bolesti kralježnice ili pluća, koje doduše prate i neki drugi znakovi. Stoga, ako uz “vatru u prsima” osjećate još neke nerazjašnjene simptome, uputno je potražiti liječničku pomoć.
Žgaravica u trudnoći
Žgaravica je vrlo česta i u trudnoći. Smatra se da problemi nastaju zbog povišene razine hormona relaksina koji slabi ligamente i mišić između želuca i jednjaka (donjeg sfinktera jednjaka), a dio odgovornosti otpada i na pritisak rastućeg ploda na želudac.
Srećom, tegobe spontano prestaju nakon poroda. Trudnicama također pomaže uzimanje antacida koji su za njih lijek prvog izbora, jer se ne apsorbiraju iz probavnog trakta i nemaju utjecaja na plod. Mogu se povremeno uzimati i blokatori H2 receptora, dok su inhibitori protonske pumpe u trudnoći indicirani pod strogim nadzorom gastroenterologa. U svakom slučaju prije uzimanja bilo kakvog lijeka, pa čak i antacida, potrebno je posavjetovati se s obiteljskim liječnikom, gastroenterologm i ginekologom.
Osim izbjegavanja određenih namirnica i uzimanja manjih obroka, mnogim trudnicama problem žgaravice može ublažiti i redovita blaga fizička aktivnost.
Nastanku žgaravice pridonose i neki lijekovi kao što su nesteroidni antireumatici (lijekovai protiv bolova) i acetilsalicilna kiselina, neki antidepresivi, antihipertenzivi (blokatori kalcijevih kanala), neki antibiotici, lijekovi za kronični bronhitis ili astmu (teofilin) i osteoporozu (bisfosfonati).
Nakoliko savjeta kako izbjeći ili ublažiti žgaravicu
Ako je žgaravica uzrokovana prekomjernom tjelesnom težinom, potrebno je provoditi redovitu fizičku aktivnost sa ciljem gubitka na tjelesnoj težini
Savjetuje se konzumacija manjih obroka, češće, svaka 2-3 sata
Pojesti obrok “u miru” – jer stres povećava lučenje želučane kiseline
Izbjegavajte nošenje uske odjeće koja pritiska trbuh
Jedite polako i temeljito žvačite hranu
Izbjegavati jesti dva ili tri sata prije spavanja
Izbjegavati ležanje nakon jela, osobito na desnom boku
Izbjegavati teže fizičke aktivnosti nakon obroka (dizanje tereta, trčanje, vježbanje…)
Ako vas žgaravica muči noću – podignite uzglavlje kreveta 15-20 cm, što je puno korisnije nego spavati na 3-4 jastuka
Izbaciti iz jelovnika hranu koja stvara probleme – ljuti i jaki začini (luk), umaci od rajčica te masnu i prženu hranu…
Izbaciti alkohol (vino i pivo) i gazirana pića
Smanjite konzumaciju kave i razmislite o prestanku pušenja
haber.ba
Nema komentara:
Objavi komentar